Ostavka predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatka Mateše i petero članova Vijeća na polovici mandata izazvala je određene prijepore oko izborne procedure, no ne i za Biserku Vrbek, direktoricu za pravne i statusne poslove HOO-a.


*Nekadašnja vrhunska streljačica streljačkom preciznošću pojašnjava statutom propisani postupak za izbor novog vodstva HOO-a, kao i sve ono što mu je prethodilo.

- Došli smo u situaciju utvrđenu našim statutom prema kojoj je kada predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora podnese ostavku to razlog i za prestanak mandata članova Vijeća HOO-a. Međutim, za to je potrebna i odgovarajuća verifikacija od strane Skupštine HOO-a tako da su se možda trebale održati dvije sjednice Skupštine, pa na prvoj prihvatiti ostavku i razriješiti predsjednika i članove Vijeća, a na drugoj održati izbore. No, kako bi se potrošilo što manje novca jer sazivanje Skupštine je skupo, mi smo pokrenuli postupak provođenja izbora već na Skupštini koja se planira održati 29. srpnja. Tamo će se prvo donijeti prihvaćanje ostavke predsjednika Mateše i nakon prihvaćanja njegove ostavke nastupa okolnost da Skupština verificira i prestanak mandata kompletnog Vijeća. Nakon toga se pristupa izborima za predsjednika i članove Vijeća, pri čemu je to izvanredna sjednica Skupštine. Da je netko dao neopozivu u ostavku, ona bi nastupila istog trena ali u slučaju “obične” ostavke potrebno je za to donošenje odluke Skupštine, pojašnjava mnogima nejasnu proceduru Biserka Vrbek i dodaje:


- Postojale su određene dileme oko same procedure za izbor predsjednika. Tumačeći Statut HOO-a u odredbi u kojoj piše da podnošenjem ostavke predsjednika dolazi i do prestanka mandata članova Vijeća, mnogi kažu da bi istog trena trebao prestati i rad članova Vijeća. No, u kontekstu cjelokupnog statuta, gdje je točno definirano da se razrješenje članova Vijeća i formalne odluke o statusu donose od strane Skupštine, jasno je da odluka o njihovom razrješenju svakako treba biti donesena na samoj Skupštini. Inače, u statutu izričito piše da Vijeće donosi odluku o raspisivanju procedure izbora predsjednika i da se izborna skupština mora održati u roku od 60 dana, što je u našem slučaju 29. srpnja.


*Treba reći i da će novi predsjednik biti iz sastava aktualne Skupštine a ne neka nova i nepoznata osoba.

- Kandidata za predsjednika može, kao što je propisano, istaknuti samo neki nacionalni savez olimpijskog sporta pri čemu predsjednik treba biti iz redova članova Skupštine s pravom glasa. Što znači da bi kandidati trebali biti samo oni članovi Skupštine koji su to ovog trenutka. Može se dogoditi da neka članica Hrvatskog olimpijskog odbora zamijeni svog predstavnika u Skupštini, ali on ne bi mogao konkurirati za predsjednika zato što se od trenutka kad je Vijeće u ostavci raspisalo izbore pa do Skupštine mora provesti procedura predlaganja kandidata. Novi član Skupštine bi, međutim, mogao postati član budućeg Vijeća jer članove Vijeća na samoj Skupštini kandidira izabrani predsjednik. Njihov će mandat trajati do 2028. godine kada će nakon Olimpijskih igara u Los Angelesu biti raspisana redovna izborna Skupština.


*Kroz ruke Biserke Vrbek prolaze svi važni dokumenti koji se tiču hrvatskog sporta, pa tako i statuti nacionalnih sportskih saveza. S obzirom na recentne događaje zanimalo nas je tko prema tim statutima kontrolira trošenje financijskih sredstava iz proračuna, ali i onih od sponzora.

- Financijsko poslovanje saveza se provodi sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Dakle, neki od saveza prema imovinskom cenzusu pripadaju obaveznoj vanjskoj reviziji, neki samo provjeri revizije, a u manjim savezima, koji imaju jednostavnije poslovanje, to poslovanje kontrolira nadzorni odbor ili neko tijelo koje oni imaju uspostavljeno u samom savezu. Riječ o provedbi financijskog plana koji mora usvojiti skupština do kraja svake godine, a o samoj provedbi financijskog plana u pravilu skrbi glavni tajnik ili tajnik nacionalnog saveza. U manjem broju slučajeva je to podijeljeno i s ulogom predsjednika ili nekom drugom ulogom u samom savezu.


*Namjensko korištenje sredstava u nacionalnim sportskim savezima djelomice može kontrolirati u Hrvatski olimpijski odbor.

- Tu je riječ isključivo o trošenju proračunskim sredstvima. Hrvatski olimpijski odbor ne može kontrolirati vlastita sredstva sportskih saveza, bilo da su ona nastala prodajom neke robe, pružanjem usluga, prihodima od sponzora ili od koga drugoga. To su njihova vlastita sredstva koja podliježu kontroli tijela samog saveza, ali i općoj kontroli. Može im uvijek doći državna revizija, može im uvijek doći policija iz službe za gospodarski kriminalitet, ako ih netko prijavi, kao i druge kontrole. Ali onaj dio iz državnog proračuna kontrolira unutarnja revizija HOO-a.


*Biserka Vrbek je i predsjednica Komisije za statut i pravna pitanja Svjetske streljačke federacije, ali i predsjednica Odbora za povratak ruskih i bjeloruskih sportaša na sportska natjecanja, što je iznimno osjetljivo, prije svega - političko pitanje.

- U startu smo se svi malo pribojavali kada je u ožujku 2023. donesena preporuka Međunarodnog olimpijskog odbora o mogućnosti povratka sportaša s ruskom i bjeloruskom putovnicom na sportska natjecanja međunarodnih sportskih federacija. Trebalo je donijeti propise međunarodnih federacija o samoj primjeni i to s preporukama po pojedinim područjima da sportaši prije svega nastupaju individualno sa statusom individualnog neutralnog sportaša. Tako je i Svjetska streljačka federacija donijela svoja pravila i oformila tzv. ad hoc komitet u kojem je pet osoba na temelju zahtjeva ruske ili bjeloruske streljačke federacije zaprimalo nominacije sportaša koji su trebali nastupati. Federacija je sklopila ugovor s tvrtkama koje su imale iskustva za dubinske istrage sportaša. U pravilu su se kontrolirali istupi sportaša na društvenim mrežama i jesu li tamo istupali u korist rata, odnosno napada na Ukrajinu ili su se zalagali za mir.


*A ovi potonji su bili u golemoj većini...

- Bilo je otprilike pet posto sportaša za koje je tom dubinskom istragom zaključeno da su na svojim društvenim mrežama otvoreno zastupali agresiju na Ukrajinu ili ako su bili članovi sportskih klubova koji su bili direktno pod ingerencijom države, i njima nastup na međunarodnim natjecanjima nije bio dopušten, a svi drugi su dobili pravo nastupa. Sada smo, isto tako na temelju prijedloga Međunarodnog olimpijskog odbora, zaključili da se mlađim sportašima, s obzirom na to da oni često ne istupaju u korist države ili još nisu u dobi kad bi se opredjeljivali, više ne rade dubinske kontrole njihovog sudjelovanja na društvenim mrežama i isticanja potpore ratu. Krajem 2025. je došla i pisana preporuka da se mlađim dobnik kategorijama sportašica i sportaša omogući nastup bez ikakve provjere.


*No, time problem njihovog nastupa na međunarodnim natjecanjima nije u potpunosti riješen.

- Ostaje taj problem da se mnoge države i dalje zalažu i za primjenu sankcija prema Rusiji i Bjelorusiji i kad je takva država organizator nekog natjecanja onda dolazi do problema u primjeni preporuke da se tim sportašima omogući nastup pod državnom zastavom. Tako je, na primjer, i u Hrvatskoj jer Hrvatska je i dalje za primjenu sankcija, budući da agresija na Ukrajinu nije prestala i nije došlo do mirovnog sporazuma, pa bi eventualno isticanje himne i drugih znakovlja Rusije i Bjelorusije bilo neprimjereno. Tako da smo mi u streljaštvu, a i u dosta drugih sportova, zadržali odluku da se više ne rade provjere ali da ti sportaši i dalje nastupaju u statusu neutralnih sportaša i ne dopušta se uporaba himne Rusije i Bjelorusije.


*Podijeljena su mišljenja o sankcijama pa tako mnogi smatraju da sportaši ne mogu biti krivi za ponašanje svojih vlada i država. I Biserki Vrbek kao bivšoj olimpijki teško je dati jednoznačan odgovor na to pitanje.

- To je teško reći. Gledam u svom sportu nastup tih neutralnih sportaša, oni nastupaju svi u bijelom. Imaju bijele trenirke, bijele tenisice, bijele kofere za pušku… i ponekad mi ih je malo teško gledati i nije lijepo da se razlikuju od ostalih sportaša. Oni se bore na sportskom terenu i stvarno bi sport trebao biti poveznica za druženje i poštovanje i u tom smislu kod nas nije bilo nikakvih problema. No, kao sportašica ja ipak zastupam svoju državu, njezine ciljeve, njezine vrijednosti i sve ono što moja država je. U konačnici država me prati i financira. Gdje je ta granica između toga da se podupire sve ono pozitivno u nekoj državi, a ne ono negativno? To je nažalost nedjeljivo. Bilo bi lijepo kada bi sport stvarno bilo područje pravih vrijednosti, poštovanja, fair playa i tolerancije, ali ipak pripadamo državama za koje nastupamo.


*Streljaštvo je uspješan i trofejan hrvatski sport, ali s puno svojih specifičnih problema.

- Mislim da je streljaštvo stvarno vrlo uspješan sport međutim na razvoj samog streljaštva u određenoj njeri negativno utječu sva ova kretanja i događanja ratnih sukoba. Ljudi često ne razlikuju oružje sportskog streljaštva u odnosu na klasično oružje. Druga prepreka su objekti za sportsko streljaštvo. Jedna streljana, neovisno o tome radi li se samo o objektu za zračno oružje koji može biti i preuređeni razred u nekoj školi, mora zadovoljavati visoke standarde sigurnosti, a to sve košta. Streljane za sportskon streljaštvo, tako, nisu samoodržive, odnosno teško je osigurati njihovo financijiranje. A tu je onda opet razlika između objekata kakvi su streljana Vrapčanski potok, streljana u Osijeku ili ona Dalmacijacementa. Ako je streljana veća, teško je osigurati održavanje. Dakle, skupo je održavanje, skupa je i oprema i puška za streljaštvo koja može koštati i nekoliko tisuća eura. Iako, dok su djeca na početku ta je oprema puno jednostavnija, a kasnije se to sve više se individualizira.


*Sve plići bazen iz kojeg hrvatski sport crpi svoje talente na streljaštvo se odražava manje nego na neke druge sportove.

- Mi imamo stvarno iznimno veliki interes mladih ljudi za streljaštvo jer je to sport koji jako podržava razvoj vrijednosti same osobe, koncentraciju i sve druge osobne potencijale, što je danas bitno jer bez koncentracije i osobne snage teško se može u bilo čemu uspjeti. Imamo problem educiranih i vrhunskih kadrova koji bi mogli pratiti razvoj sporta, što je vjerojatno problem u drugim sportovima. Možda sada imamo nešto manje sportaša, kao i drugi mnogi sportovi, ali interes stvarno postoji. Nevjerojatno, ali istinito, djeca se stvarno jako zanimaju za za streljaštvo, zaključuje Biserka Vrbek.